Krstarenjem od jezera Perućac (Bajina Bašta, Srbija), kanjonom Drine do Višegrada (BiH), u subotu je zvanično otvorena turistička sezona u Nacionalnom parku Tara (Srbija).

Uz goste iz turističkih agencija iz Bugarske, Hrvatske i Srbije, na poziv lokalnih turističkih agencija, našli su se i predstavnici nekoliko turističkih agencija iz BiH. Također, bh. turističkim radnicima priključile su se i novinarska ekipa sarajevskog “Oslobođenja” i Agencije FENA.

Putovanje brodom, dugo 52 kilometra kroz kanjon Drine, kroz treći najveći kanjon u svijetu, traje oko 3,5 sata u jednom pravcu. Sada je moguće da turisti u jednom pravcu putuju prema Višegradu ili Perućcu.

-U nekoj perspektivi, nadamo se već i od ove sezone, planiramo barem nekoliko vožnji sedmično da putnici brodom odu u Višegrad, a da se vrate vozom – popularnim ćirom, u Mokru Goru (Srbija). Postoji i opcija da će jedni putnici dolaziti vozom u Višegrad, a vraćati se brodom, a oni koji su došli brodom da se vraćaju vozom. Praktički, mijenjat ćemo prevozna sredstva za iste putnike – najavljuje direktor i vlasnik TA Tara Tours Goran Glišić.

Napominje kako je kapacitet njihovog broda “Grizlly” 140, a voza je približan pa će moći “rotirati” putnike. To sada rade sa autobusima. Međutim, krstarenje brodom i vožnja vozom nešto su po čemu su poznati Tara i Drina, odnosno Višegrad i Bajina Bašta.

-Ono što bi bilo kompletno zaokruživanje naše dugogodišnje ideje je izgradnja panoramske gondole, koja bi se iz Perućca popela na planinu Taru, a sa Tare bi se spuštala u Mokru Goru. Time bi putnik, bukvalno, došao na jednu tačku te napravio cijeli krug i ponovo se vratio na istu tačku, a pritom bi promijenio tri prevozna sredstva – najavljuje Glišić.

Gostima su u dva dana, osim krstarenja Drinom, predstavili druge znamenitosti, hotelske kapacitete, domaće delicije i pića tog kraja.

-Obišli smo i najkraću rijeku u Evropi. To je rijeka Godina, koja je od izvora do ušća duga samo 365 metara. Vidjeli smo Kućicu na stijeni, koja je simbol grada Bajina Baša. Bili smo u Destileriji ‘Stara pesma’, gdje smo degustirali njihove rakije. Osoblje hotela ‘Omorika vodilo nas je na Tara safari, sa kamionima koji su napravljeni za panoramsko razgledavanje, odnosno za posjetu nepristupačnim dijelovima planine Tare. Vidjeli smo vidikovce Sokolaricu, Oslušu te najpopularniji vidikovac u Srbiji i šire, a to je Banjska stijena – naveo je Glišić.

Gosti su boravak na Tari završili vožnjom vozom “Šarganskom osmicom” te posjetom “Drvengradu” u Mokroj Gori.

Zadovoljstvo što je turistički brod iz Perućca, koji doprinosi promociji Višegrada, ponovo počeo pristizati u njegov grad, izražava i načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević. On se na povratku ukrcao u brod te družio s gostima.

-Mogu reći da je ovo i prvi put da brodom idem od Višegrada do Bajine Bašte, jer sam ranije išao samo do Žepe. Svake godine imamo više turista u našem gradu. Ocjene su da se radi o 300.000 turista godišnje, ali je u prethodne dvije godine, kao i svuda, zbog korone taj broj bio znatno manji. Ali, već ove godine očekujemo da se broj turista vrati na nivo iz 2019. godine – kazao je Đurević.

Ističe da Višegrad postaje atrakcija u pravom smislu te da u taj grad dolaze turisti sa svih strana i sa svih kontinenata, ali najviše iz je iz Srbije, jer mnogi koji odsjedaju na Mokroj Gori ili Zlatiboru, dolaze i u Višegrad.

-Turisti su oduševljeni sa svim onim što mogu da vide i čuju o Višegradu pa vjerujem da će tako biti i u narednom periodu – kaže Đurević.

Višegrad, podvlači on, ostvaruje solidne prihode od turizma, a sva sredstva koja su im “slobodna kroz budžet”, ulažu u neki novi turistički sadržaj.

Iz hidroelektrane na Drini Višegrad, ističe direktor za proizvodnju i upravljanje Darko Andrić, trude se da ispune i zahtjeve za razvoj turizma u tom kraju. Prvenstveno, doprinose kroz ekološke projekte, jer je “ekološki uređena sredina prihvatljiva i za turiste”.

Andrić izražava nadu da će se postići međudržavni dogovor između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine te da će se otkloniti problemi s otpadom u rijeci Drini, a ne da, kako navodi, HE Višegrad rješava posljedice.

-Sa druge strane, zakonska obaveza nam je i poštovanje biološkog minimuma, da bi rijeka Drina bila plovna u svim periodima godine, turistički interesantna i lijepa – ističe Andrić.

HE Višegrad, dodaje, sudjeluje i u uređenju tog grada, a sve s ciljem da i ubuduće bude privlačan gostima i ugodan za život stanovnicima.

(FENA)