Hag: Odbijen zahtev Sretena Lukića, na slobodi 2019.

Međunarodni sud u Hagu odbio je zahtev bivšeg generala MUP Srbije Sretena Lukića da ga prevremeno oslobodi izdržavanja kazne od 20 godine zatvora na koju je osuđen zbog zločina nad Albancima na Kosovu 1999.U odluci donetoj u maju, čiju je redigovanu verziju sud danas objavio, navodi se da će Lukić (60) izdržati dve trećine kazne, što je uslov za prevremeno oslobađanje, tek 12. maja 2019.

General Lukić dobrovoljno se predao Tribunalu s proleća 2005.

Vlasti Poljske zimus su obavestile sudski Mehanizam u Hagu, koji je pravni naslednik Tribunala, da je Lukić 10. aprila ove godine izdržao dve trećine kazne od 15 godina zatvora koju služi u toj zemlji.

Predsednik sudskog Mehanizma Tedor Meron ocenio je da protiv Lukićevog oslobađanja u ovom trenutku presudno utiče i težina zločina za koje ga je Haški tribunal osudio.General Lukić, koji je bio načelnik Resora javne bezbednosti MUP Srbije i rukovodilac policijskog štaba na Kosovu, proglašen je krivim po svih pet tačaka optužnice – za prisilno premeštanje, deportacije, ubistva i progon albanskog stanovništva sa Kosova.

Prvostepenom presudom, izrečenom 29. februara 2009, Tribunal je Lukića osudio na 22 godine zatvora. Apelaciono veće je tu presudu potvrdilo u januaru 2014, ali je kaznu Lukiću umanjilo za dve godine.

Prema pravosnažnoj presudi, kojom je delimično bila usvojena njegova žalba, Lukić nije proglašen krivim za neka od najmasovnijih ubistava Albanaca na Kosovu – u Suvoj Reci i selima Mala Kruša i Meja – za koja je u prvostepenom postupku bio osuđen.Zajedno sa generalom Nebojšom Pavkovićem i Nikolom Šainović, Lukić je presudom Tribunala bio označen kao “ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu” nasilnog proterivanja “najmanje 700.000” albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999, čiji je cilj bila “promena etničke ravnoteže radi zadrzavanja srpske kontrole” nad pokrajinom.

General Pavković kaznu izdržava u Finskoj, a Šainovića je Tribunal prevremeno oslobodio pošto je izdržao dve trećine kazne od 18 godina zatvora.

Prevremeno su oslobođeni i generali Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazarević koji su bili osuđeni na 15, odnosno 14 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina na Kosovu.

Odbijen i zahtev Gorana Jelisića

Haški sud odbio je zahtev bosanskog Srbina Gorana Jelisića da bude prevremeno oslobođen sa izdržavanja kazne od 40 godina zatvora na koju je osuđen zbog zločina nad Muslimanima i Hrvatima u Brčkom 1992.

Predsednik sudskog Mehanizma, pravnog naslednika Haškog tribunala, tu odluku doneo je u maju ove godine, a danas je iz suda objavljena verzija za javnost.

Odbijajući zahtev, sudija Teodor Meron precizirao je da će Jelisić izdržati dve trećine kazne – što je nužan uslov da njegov zahtev bude razmotren – tek u oktobru 2020.

Meron je, međutim, uslovno priznao umanjenje kazne Jelisiću od 1440 dana, koju su mu odobrile vlasti u Italiji, gde izdržava kaznu.

To umanjenje, međutim, po Meronu ne mora biti uračunato u dve trećine izdržane Jelisićeve kazne, kada za to dođe vreme.

Zahtev za prevremeno oslobađanje, Jelisić je podneo i na osnovu odluke italijanskog suda po kojem mu je kazna smanjena sa 40 na 30 godina zatvora.

Po obrazloženju iz odluke sudije Merona merodavna je, međutim, samo presuda koju je Jelisiću izrekao Haški tribunal.

Protiv prevremenog oslobađanja Jelisića, sudija Meron je u obzir uzeo i težinu zločina za koje je on bio osuđen.

Jelisić je pred Tribunalom u oktobru 1998. priznao krivicu za višestruka ubistva i nehumana dela u Brčkom, tokom rata u BiH. Ta dela su kvalifikovana kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata.

Bio je optužen i za genocid, ali po toj tački nije proglašen krivim. Apelaciono veće Tribunal potvrdilo je kaznu od 40 godina zatvora 2001, a Jelisić od 2003. kaznu izdržava u Italiji.

U odluci, sudija Meron podseća da je Jelisić pred Tribunalom sam priznao da se nazivao “srpskim Adolfom Hitlerom čija je motivacija i cilj bilo ubijanje Muslimana”.

U italijanskom zatvoru, gde izdržava kaznu, Jelisić je, kako piše u odluci, proteklih godina radio u krojačkoj radionici i fabrici automata za kafu. Zatvorske vlasti opisuju ga i kao “stidljivog” i “rezervisanog”, uz napomenu da je na kursu fotografije pokazao “značajnu umetničku osetljivost”.

Komentariši