Gorazde
Booking.com

Sudbina oko 280 registrovanih obrta sa ukupno više od 600 uposlenih u Goraždu vrlo je neizvjesna nakon teške prošle godine.Oni koji nisu završili pod ključem kao posljedica restrikcija, zabrana ili ograničenja rada, zbog smanjenja prometa ljudi i roba po domino efektu pretrpjeli su pad poslovanja i velike gubitke.

Goraždanski ugostitelji koji se nisu oglašavali mjesecima ističu da su na rubu kolapsa.

“Vjerujte da je došlo do kraja. Ako nam ne pomognu, radnike ćemo poslati na biro i najvjerovatnije izaći na proteste. Ugostitelji su u težoj situaciji nego u vrijeme potpunog lockdowna u martu mjesecu, jer su tada vjerovali da pandemija neće potrajati i da dolaze bolji dani. Mjesecima radimo uz ograničenja, mnogi ne posjećuju lokale zbog pandemije i besparice. Mi ne možemo ni plate isplatiti, oko 60 posto onih koji su predali na javni poziv je odbijeno zbog jednog papira”, kaže Armin Pišmo, predsjednik Udruženja ugostitelja.

Pad prometa i besparica

U odnosu na druge kantone ugostitelji u Goraždu su u neravnopravanom položaju, jer osim većeg prometa u Sarajevu primjerice imaju niz drugih povlastica od države.

“Oni ne plaćaju bašte i bili su oslobođeni te obaveze, kao i komunalne takse, nisu dobili račune. Neko za njih ima više sluha, nego kod nas, iako živimo u istoj državi. Kod nas se nažalost sve radi na štetu ugostiteljstva i umjesto da ljude privučemo u ovaj grad, radi se suprotno”, smatra Pišmo.

Obrti polako nestaju, a u nekoliko posljednjih mjeseci zatvorene su neke od krojačkih i obućarskih radnji. Borbu za opstanak na tržištu svakodnevno vodi i Adisa Dragolj vlasnica fotografske radnje “Super”.

U decembru 2019. godine imala je preko 20 poziva za izradu foto i video materijala, a u istom mjesecu prošle godine tek tri.

“Od mog posla živi troje djece i suprug koji je nezaposlen. Zamislite kako je kad na jednoj radnji opstaje petero, a kad nemate posla onda je zaista teško”, kaže Adisa.

Ahmed Popović, vlasnik obrtničke radnje “Pop Inox” koja je i u jeku pandemije izrađivala dezinfekcione tunele za potrebe javnih ustanova, danas razmišlja da odjavi obrt.

Nedovoljna podrška

“Imamo smanjeno kretanje ljudi i roba, nemamo dijaspore, sve nam je zatvoreno. Da bi opstali obrti koji su u prošloj godini sami sebe isfinansirali mora postojati veća podrška”, smatra Popović.

Haris Vučinić, vlasnik firme “Sigma Plast” koja nije imala zabrane rada ističe kako je pad poslovanja osjetan te da je promet manji za skoro 140.000 maraka što bi uzdrmalo i mnogo veće kompanije, a ne mini preduzeće sa četiri uposlena.

“Za devet mi smo dobili 1400 maraka podsticaja i dalje ne tražimo podsticaje, ali tražimo od da malo uozbilje priču, da shvate da su privreda i obrt grane koje sve drže na plećima. Svaka je šansa i ja bio spreman ući u rizik, proširiti proizvodnju i zaposliti nove radnike kada bi bilo malo sluha od nadležnih. Nekako sa bankama ispregovarati povoljne kredite, da li grad ili kanton nebitno, neki špric u privredu i obrt se mora ubaciti”, smatra Vučinić.

Vlada Bosansko-podrinjskog kantona za pomoć obrtu u prošloj godini izdvojila je 275 000 maraka dok je federalna vlada izdvojila 171 000.

“Zahvaljujući tim sredstvima jedan broj obrtnika je i dočekao novu godinu da se nije zatvorio, Na godišnjem nivou vlada je izdvajala 50 do 60 000 KM za obrtnike, dok su oni u prošloj godini uplatili preko dva miliona maraka u budžete i to nije problem da je neko normalno vrijeme. Sad su u potrebi i s pravom traže od vlade da ih pomogne. Kad je trebali bi se postaviti prioriteti i svi jednako podnijeti teret. Međutim određene kategorije budžetskih potrošača traže povećanje plaća u ovom momentu. Nažalost, imamo i ljudi koji vode ministartsva kao da je to njihovo privatno vlasništvo, svako se bori za svoje. Zašto su frustrirani obrtnici i mali privrednici, jer godinama izdavaju sredstva i jednom su došli u tešku situaciju, a nisu nikad mnogo tražili. Ovdje će se morati nešto promjeniti, ljudima je dogorelo i ako ne čuju moj jedan glas danas bojim se da će uskoro slušati stotine glasova. Ima ljudi koje je stid reći, ali nemaju ni da troškove kući pokriju”, kaže Nihad Ćulov, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde.

Ogorčeni su i zbog činjenice da ovakva situacija tjera ljude da napuštaju Goražde, a ne žele biti od onih koji će zbog egistencije morati napustiti ovaj prostor.

“Ja želim sutra da šetam svoju unučad ovdje, a ne da ih gledam na skajpu”, kaže Haris Vučinić.

Vezane objave