Migranti Tuzla

Migranti i dalje borave u katastrofalnim uslovima u Tuzli, a posebno je zabrinjavajuće da se među određenim brojem njih pojavila šuga.

Dok volonteri čine sve kako bi pomogli ljudima u nevolji, nadležni nisu poduzeli nijedan konkretan korak kako bi se riješio ozbiljan problem vezan za boravak ovih osoba.

Plato kod Glavne autobuske stanice u Tuzli već nekoliko mjeseci je pretvoren u improvizovano migrantsko naselje. Svi oni koji se zadese u ovom gradu borave u nehumanim uslovima, a volonteri upozoravaju da će stanje biti znatno lošije u zimskom periodu koji slijedi.

Izbjeglice uglavnom iz Pakistana, Avganistana, Alžira, Eritreje, Maroka, Indije i Bangladeša i dalje mogu računati jedino na podršku tuzlanskih volontera, a jedan od njih je i Senad Pirić. Skupa sa svojim kolegama dosad je u nekoliko navrata nadležnima upućivao apele, međutim odgovori nikada nisu stigli.

– Već 17 mjeseci migranti dolaze u Tuzlu, a isto toliko traje ignorisanje ovog problema od svih nivoa vlasti. Izbjeglice, odnosno migranti ovdje dolaze gladni, žedni, bosi i povrijeđeni. Volonteri uspijevaju odgovoriti na sve potrebe kada je u pitanju hrana, jer imamo pomoć Merhameta i Crvenog križa, a mnogo ljudi donosi deke, odjeću i obuću – kaže Pirić.

On navodi da je jedna pacijentkinja već opservirana u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, između ostalog zbog šuge, što potvrđuje i medicinski nalaz iz ove zdravstvene ustanove.– Ovdje je zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su nam došle osobe sa šugom, a među volonterima imamo jednog medicinskog tehničara koji tretira te ljude. Zabrinuti smo za cjelokupnu situaciju, jer uslovi u kojima borave ljudi su nepodnošljivi – naveo je Pirić i istakao da kroz plato kod Glavne autobuske stanice u Tuzli dnevno prođe u prosjeku 100 migranata.

Veći priliv migranata na tuzlansko područje se očekuje u narednom periodu, a Pirić ističe da ih je preksinoć na platou kod Glavne autobuske stanice bilo čak 250. Uslove za održavanje lične higijene nemaju, a mokru odjeću prinuđeni su sušiti na krošnjama drveća i saobraćajnim znakovima.

S nezvaničnim informacijama o pojavi pojedinačnih slučajeva scabiesa, odnosno šuge raspolažu i u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

– Mi još uvijek nemamo prijava zvaničnih zdravstvenih institucija da je kod izvjesnog broja ljudi zabilježena pojava scabiesa, odnosno šuge, međutim nezvanične informacije su došle i do nas. To je logičan slijed događaja shodno socio-ekonomskim uslovima, uslovima održavanja lične higijene i higijene odjeće u ovakvim situacijama – rekao je za Klix Blaško Topalović, epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo TK.

On pojašnjava da je šuga parazitarno oboljenje izazvano šugarcem koji je adaptiran samo na ljudsku kožu, a karakteristična je pojava svrbeža i osipa na takozvanim predilekcionim mjestima, odnosno unutrašnjim stranama podlaktica, natkoljenica, na bedrima, slabinama i stomaku.

– Prenosi se direktnim kontaktom kože uz kožu, što može biti i zajedničkim spavanjem u krevetu. U sprečavanju šuge je potrebno omogućiti pojedinačni krevet za svakoga, uz održavanje lične i higijene posteljine u kojoj osoba spava. Postoje savremena sredstva za liječenje šuge i ono traje od tri do pet dana, sa upotrebom kabicidnih sredstava koja se moraju nanositi na kožu, a nakon toga se okupati – pojašnjava Topalović.

Kao komplikacije, posebno kod male djece, mogu se desiti sekundarne bakterijske infekcije, zbog češanja dijelova kože na kojima se pojavio svrbež, jakog intenziteta, posebno u noćnim satima, jer tada larve šugarca migriraju na toplini.Iz Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli poručili su da u svojoj ustanovi nisu zabilježili slučajeve sšuge, ali da su medicinsku pomoć migrantima pružali uglavnom u slučajevima povreda koje nastaju na tijelu zbog predugog pješačenja.– Nama u službi nijedan migrant nije evidentiran sa dijagnozom šuge, niti su mi kolege sa terena to prijavile. Dosad smo kod pacijenata sanirali povrede, odnosno defekte na stopalima koji su vezani za predugo hodanje, uz nekoliko febrilnih stanja, posebno kod djece. Ona su dalje upućivana ukoliko je bilo indikacija za klinički tretman – izjavila je Lejla Kuluglija-Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli.

O početka ove godine kroz Tuzlanski kanton su prošla 8.582 registrovana migranta, međutim taj broj može biti i znatno veći, s obzirom na to da nisu svi evidentirani u Terenskom centru Službe za poslove sa strancima BiH u Tuzli.

Booking.com