Gradsko Groblje Foto S Pasalic 1 E1578838287263
Booking.com

Zbog nemaštine ili samoće u kojoj su proveli životni vijek, stotine građana RS budu sahranjeni o trošku grada ili opštine u kojima su živjeli, a riječ je o izuzetno skromnim pokopima.

Uglavnom se radi o nepoznatim osobama koje su preminule, a čiji se identitet ne može utvrditi, te o ljudima u stanju socijalne potrebe. Tačnije, o samcima bez primanja koji za života nisu obezbijedili novac za ukop i onima koji nemaju rođaka, ali i pokojnicima čije porodice zbog teških materijalnih prilika nisu u prilici da bez tuđe pomoći organizuju njihov posljednji ispraćaj, te evidentiranima kod centara za socijalni rad kao korisnicima prava na novčanu pomoć.

Oprema za njihov pogreb sastoji se od sanduka, dušeka i jastuka, pokrova i nadgrobnog obilježja. Kad je riječ o uslugama, tu su prevoz umrlog lica u mrtvačnicu i iz mrtvačnice na groblje, opremanje umrlog, upotreba mrtvačnice, upotreba rashladne komore i pokop.

U Službi gradonačelnika Gradiške kažu da su troškovi sahrane kreću od minimalnih 250 KM, što obuhvata prevoz posmrtnih ostataka od mrtvačnice do grobnog mjesta, sanduk, obilježje grobnog mjesta.

– Pa do 900 KM u posebnim slučajevima kad se pronađe leš i vrši obdukcija, što obuhvata dodatni limeni sanduk, troškove prevoza od Banjaluke i nazad, troškove čuvanja u mrtvačnici na Gradskom groblju u Banjaluci, kopanje rake i slično. Prosječna cijena je u 2019. godini bila oko 400 KM, a godinu ranije bila 300 KM. Kada su u pitanju jednokratne novčane pomoći u skladu sa Programom boračko-invalidske zaštite i zaštite civilnih žrtava rata grada, one iznose od 300 do 500 KM – kaže za Srpskainfo načelnik ove službe Goran Subotić.

Dodaje da je lani o trošku grada sahranjeno sedam preminulih građana posredstvom Centra za socijalni rad, te 32 preminula posredstvom Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu grada.

Za 11 mjeseci prošle godine na teret budžeta grada Prijedora isplaćena su sredstva za 60 umrlih osoba.

Načelnica gradskog Odjeljenje za društvene djelatnosti Monja Kasalović kaže da je, u poređenju sa prethodnom godinom, broj umrlih za koje je grad snosio trošak sahrane približno isti.

– Na teret budžeta grada obezbjeđuju se sredstva za naknadu troškova sa korisnike socijalne zaštite. Pravo na troškove naknade ostvaruju osobe koje imaju novčanu pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, u ustanovi socijalne zaštite i zbrinjavanje u hraniteljske porodice, za osobe koje nemaju srodnike koji su obavezni da ih izdržavaju ili nisu u mogućnosti da snose ove troškove. Jedna sahrana se isplaćuje u iznosu od 350 KM i obuhvata minimalne troškove za sanduk i krst – kaže Kasalovićeva.

U Trebinju su za dvije protekle godine sahranjene četiri osobe o trošku Centra za socijalni rad.

– Status korisnika koji imaju pravo na troškove sahrane su uglavnom starija samohrana lica, nesposobna za rad, bez porodične podrške i bez ikakvih prihoda, te, uglavnom, korisnici prava na novčanu pomoć. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za troškove sahrane imaju osobe koje su sahranile korisnika novčane pomoći iz socijalne zaštite, osobe smještene u ustanovu socijalne zaštite ili hraniteljsku porodicu. Visina jednokratne novčane pomoći za troškove sahrane iznosi do visine najniže cijene sanduka sa opremom, nadgrobnog natpisa, troškova prevoza, troškova smještaja u kapeli i iskopa groba, a što se kreće od 600 do 800 KM – kažu u trebinjskoj Gradskoj upravi.

U Bijeljini su o trošku grada prošle godine sahranjene 33 osobe.

– To su ljudi u teškoj materijalnoj situaciji, bez primanja i uglavnom bez bližih članova porodice. Pravo na troškove sahrane imaju ljudi koji su preminuli na teritoriji grada, oni koji su bili korisnici stalne novčane pomoći Centra za socijalni rad, lica čiji se indetitet ne može utvrditiiti, a smrt je nastupila na teritoriji grada – kažu u bijeljinskom Odjeljenju za društvene djelatnosti.

Dodaju da trošak sahrane na teret grada iznosi 450 KM, a obuhvata osnovnu opremu potrebnu za pogreb.
Prosječna sahrana i do 3.000 KM

Jedna prosječna sahrana u najvećem gradu RS, pod pretpostavkom da se preminuli nije za života pobrinuo za grobno mjesto, košta oko 2.200 KM, u šta, međutim, nije uračunata daća, odnosno ručak “za pokoj duše”.

U ovu cijenu uračunato je grobno mjesto koje na banjalučkim gradskim grobljima košta između 1.000 i 1.700 KM, skromniji sanduk, krst, oprema za pokojnika, opelo sveštenog lica. Međutim, ako se pomenutoj cifri doda i trošak daće, što je u pravoslavlju običaj od kad je svijeta i vijeka, ukupni trošak ispraćaja preminulog, opet u skromnijoj režiji, iznosi i do 3.000 KM. S druge strane, porodice koje svog pokojnika sahranjuju na nekom mjesnom groblju, oslobođene su previsoke cijene grobnog mjesta, zbog čega ih i sahrana u cjelini jeftinije košta.

Vezane objave