Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se od 554. godine.

Narodna vjerovanja i običaji

Ako je na Sretenje sunčan dan i medvjedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje sijenke, pa se vrate nazad, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja.

Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i ljeto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže „Sretenje obretenje“. Običaj je da se na Sretenje obavezno pale svijeće, jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.

Ovoga dana devojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Veruje se da ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.