Pet kilometara od Ustikoline, na lokalitetu Presjeka u općini Foča u FBiH, nalazi se još neiskorišteno nalazište gipsa. Prema dostupnim informacijama, ovo je nalazište jedno od rijetkih na Balkanu, uz već postojeće rudnike u i Makedoniji.
Priča o nalazištu rude gipsa i potencijalnoj eksploataciji bila je aktuelna i prije godina, no ništa konkretno se nije dogodilo. U prošloj godini je Ministarstvo privrede BPK Goražde pokrenulo inicijativu za izdavanje koncesije zbog interesovanja investitora iz Austrije, Irana i Latvije. Priređen je i sažetak projekta te vođena svojevrsna kampanja u smislu privlačenja potencijalnih investitora. Nedavno je projekt prezentiran i na Biznis Forumu.

“Nalazište je jedan od značajnih resursa BPK Goražde. Činjenica je da postoji izrađena studija koja pokazuje da su tamo značajna nalazišta gipsa u obimnim kapacitetima. Mi u tom kontekstu duže od godinu dana vodimo aktivnosti tako da raspišemo koncesiju za dodjelu za sve interesente koji imaju želju ili potrebu da eksploatišu takvu rudu. U međuvremenu nam se obratilo investitora koji su iskazali određeni interes i u tom smislu faktički pripremamo dokumentaciju vezanu za raspisivanje koncesije koja će i pokazati ozbiljnost svih tih interesa i eventualnih ponuda za ulazak u koncesioni ugovor sa BPK Goražde”, izjavio je za Klix.ba Emir Oković, premijer BPK Goražde.

On je potvrdio da je i ranije postojao interes za ovo nalazište, no da to nije dalo rezultata.

“Čak je bila zaključena i koncesija gdje investitor nije priveo kraju eksploatacije kako je to zamišljeno. Mislim da je riječ o austrijskom investitoru koji je podnio inicijativu za raskid ugovora, isplatio zaostalu koncesionu naknadu i od tog trenutka mi ponovo pripremamo raspisivanje koncesije. U svakom slučaju, sve što smatramo da je resurs u BPK Goražde imamo potrebu da stavimo u pogon”, ističe Oković.

U kantonalnom ministarstvu privrede kazali su nam da je riječ o nalazištu gipsa srednjeg kvaliteta, koji može da se koristi u različite svrhe i čije potencijalne zalihe omogućavaju dugogodišnju eksploataciju i korištenje. Pretpostavljene rezerve gipsa iznose više od 30 miliona tona, od čega se za eksploataciju predviđa blizu 10 miliona tona.

Prema nekim podacima, procent zastupljenosti gipsa u jednoj toni čvrste mase iskopine iznosi blizu 80 posto. Mikrolokalitet na kojem se gips nalazi obuhvata istražno polje dužine 3.300 metara i širine 700 metara, a eksploataciono polje veće od 200 hektara. U narednom periodu Ministarstvo za privredu planira raspisati konkurs za dodjelu koncesije za korištenje i eksploataciju gipsa.

“Nadamo se da će biti ozbiljnih investitora koji će se javiti na konkurs, jer nam je svakako interes da se ovo prirodno bogatstvo iskorištava na najbolji mogući način, a također očekujemo i pozitivne finansijske efekte kroz koncesione naknade. U svakom slučaju, nalazište je u smislu eksploatacije dugogodišnja investicija. Jedini problem je pristupni put, jer bi određena investicija prije svega morala podrazumijevati kvalitetniji pristup nalazištu. A studija je pokazala ekonomsku opravdanost i isplativost. Znamo da gips svoju upotrebu pronalazi i u građevinarstvu i upravo u tom kontekstu imali smo interesovanje nekoliko firmi. U ovom trenutku nije primjereno govoriti o kojim firmama se radi, ali sigurno su top firme u oblasti građevinarstva, čija su sjedišta izvan BiH u Zapadnoj Evropi”, pojašnjava Oković.

Dodaje da je urađena studija pokazala da se radi o kvalitetnoj rudi gipsa koja je iskoristiva u građevinarstvu, ali i u druge svrhe.

“Ostaje da vidimo ukupni interes ali ćemo pred taj formalni postupak vidjeti da li je on u principu realan i opravdan”, kaže Oković.

Lokalitet Presjeke u Ustikolini zanimljiv je i zbog činjenice da se ovdje nalaze stećci, kameni nišani i sarkofazi Turhan-Emin bega koji je u Ustikolini dao sagraditi džamiju koja je najstarija u BiH, izgrađena 1448. godine. Nalazište gipsa je na 200 metara od nišana i 500-600 metara od nekropole stećaka.

“Sve je to blizu, na Presjeci se stećci nalaze u nekoliko grupa na lokacijama brdo Strmac, Ledine i Klobučnica, dok su nišani na mikrolokalitetu Raskršće. U srcu Presjeke je mineralni izvor, kiseljak, a zemlja oko njega je crvena od minerala. Ne znam koliko se tačno proteže gips po Presjeci, ali kopanje bi sigurno značilo da će ovaj mineralni izvor nestati, jer on je od nišana udaljen nekih 200 metara. Što se tiče stećaka i nišana, ne znam da li bi iskopavanja gipsa nešto narušila, ali imali smo uvjerenja od bivšeg ministra privrede da ne bi, ako i dođe do njih”, kazao je Eldin Baljević iz Udruženja “Kulturna baština” BPK Goražde.

Vezane objave