“NEKO DIŽE KREDIT ZA KUĆU, MI DA BI IMALI DIJETE”

Jedini način da Kristina Savić iz Duvaništa kod Šapca postane majka je transplantacija materice ili surogat materinstvo. Od transplantacije materice ova mlada žena je odustala jer nema donora, iako je postojala nada da će moći pomoći majka i sestra. Sada se priprema da podigne kredit i krene put Ukrajine da preko surogat majke dobije dijete.

I ovog Uskrsa Kristina je pomislila istu želju, kao i svih prethodnih godina otkada se suočila sa bolnom istinom da nije kao druge žene. Kada je imala sedamnaest godina, ljekari su otkrili da je rođena bez materice.

– Ja sam samo čula tatu da viče: “To je nemoguće, to je nemoguće!” Nisam uopšte razumjela šta mu doktor govori – priča Kristina koja je tada prvi put pomisila šta je svrha njenog života, kada neće moći da ima djecu.

“Plašila sam se kako će me prihvatiti muž, familija”

Tu tajnu čuvala je u sebi razmišljajući kome da se povjeri. Osjećala se bezvrijednom jer je ukraćena za ono o čemu je sanjala. Strahovala je kako će je razumjeti sredina, prijateljice, mladići, nova porodica koju želi da gradi. Odlazila je od ljekara do ljekara, i svi su mogli samo da konstatuju isto.

– Najteže mi je bilo uveče kada ostanem sama. Tada sam razmišljala o svemu. Kada je počeo da mi se javlja materinski instikt, saznanje da ja nikada neću biti majka, činilo je da mi bude svakim danom teže. Plašila sam se da li ću se ikada udati, kako će me prihvatiti muž i njegova familija – priča kroz suze Kristina.

Predrasude i život u seoskoj sredini samo su joj otežavali dane, a zaljubljivanje i planiranje braka bili su daleko od nje. Izbjegavala je mladiće da bi sebe poštedjela objašnjavanja. Onda je srela Nebojšu 2006. godine koji je razumio i prihvatio istinu. Četiri godine kasnije odlučili su da se vjenčaju.

– Ona mi je odmah na početku veze sve ispričala. Čak je rekla da tražim drugu djevojku sa kojom ću biti srećan i imati djecu. Međutim, ja sam je zavolio i riješio da ostanem sa njom, bez obzira ne sve. Ja nju volim, bez obzira da li imali djecu ili ne – priča Nebojša.

“Teško podnosim kad idemo kod onih koji imaju djecu”

Jedno drugom su oslonac i onda kada potonu, a to se češće događa Kristini, saglasni su i jedno i drugo.

– Meni je najteže kada treba da idemo kod prijatelja koji imaju djecu, to teško podnosim. Trebalo je prvo da sebe prihvatim, a onda sve one situacije u kojima se nalazim – priča ova hrabra žena.

Iako su se pomirili sa sudbinom, medicina je počela da im da je nadu da i oni mogu da postanu roditelji. Kada su ljekari iz Tiršove uradili prvu transplantaciju materice, Kristina je bila ohrabrena da ipak postoji šansa da postane majka. Njena sestra bliznakinja, mlađa pet minuta od nje, odmah je prihvatila da bude donor, ali zbog tri carska reza ljekari su tu mogućnost odbacila, piše Blic.

Majka se razboljela kad je trebalo da bude donor

Onda je je Kristinina majka Ljiljana prihvatila da ona donira matericu. Taman kad su se stekli uslovi, ona se razboljela, tako da je Kristini jedino preostalo da potraži surogat majku.

– Nama je sada preostalo jedino da se podvrgnemo surogat majčinstvu. To je moguće za sada jedino u Ukrajini. Međutim to košta 38.000 evra, što je za nas veoma velika suma novca – kaže Kristina.

Za Kristinu koja šije kod lokalnog privrednika, i Nebojšu, koji radi u trgovini, to je nedostižna svota novca, ali su riješeni da podignu kredit.

– Nećemo moći cijelu sumu da dobijemo, jer to ne bismo mogli do kraja našeg života da vratimo, ali nemam ništa protiv toga da podignemo kredit, jer nama je to kao nekim ljudima kuća. Oni podižu da imaju stan, a mi da bismo imali dijete – kaže Nebojša.

Pomoć je počela da pristiže od prijatelja i familije, jer osim jake želje da postanu roditelji, niko nije ravnodušan na njihovu priču svjesni da se sudbina poigrala sa njihovim životima, a da oni ništa nisu krivi.

Jedna od 5.000 žena sa MRKH sindromom

Kristina je jedna u 5.000 žena koje se rode sa Majer Rokitanski Kuster Hauser sindromom, koji, nažalost, zakon u Srbiji ne prepoznaje.