Kompanija Euroasfalt smanjila je intenzitet radova, a bi mogla i obustaviti radove na tunelu Hranjen! Kako saznaje Klix.ba, razlog za stopiranje jednog od najznačajnijih infrastrukturnih objekata, koji bi trebao znatno skratiti put između Sarajeva i Goražda, je nedostatak novca.

Prema našim informacijama, za oko 80 miliona KM (bez PDV-a), koliko je Vlada Federacije BiH prvobitno izdvojila, planirano je da tunelska cijev od pet kilometara bude probijena. Međutim, novca je nestalo u trenutku dok je probijeno samo 2,5 kilometara. Ukupno je do sada obavljeno tek oko trećine ukupnog posla.

Prema informacijama dobro obaviještenog izvora, projekt prate brojni problemi i nepredviđene okolnosti. U ovakvu situaciju dospjelo se i zbog takozvanog žutog fidika. Radi se o vrsti ugovora u kojem se potrebna odobrenja nabavljaju nakon početka radova i u kojoj izvođač ima “odriješene ruke”. Da se od početka u projekt ušlo onako kako ne treba, objašnjava naš sagovornik, govori i podatak da prva tri mejseca uopće nije bilo nadzora.Vlada FBiH i Autoceste FBiH sada su u vrlo nezavidnoj situaciji i trebaju iznaći način za prevazilaženje problema. Ugovor je navodno štetan za vladu i mogao bi biti raskinut. Nije isključeno ni da bude promijenjen izvođač radova.

Prema našim informacijama, na terenu se rade sitni poslovi, otklanjaju greške koje su nastale tokom radova i rješava problem s podzemnim vodama.

Denis Lasić, ministar prometa u Vladi FBiH, nije odgovorio na naš poziv, a odgovor iz Euroasfalta i Ministarstva prometa FBiH očekujemo. Ni od lokalne u Goraždu za sada nema očitovanja o ovom pitanju.

Indikativno je da je Vlada BPK na nedavnoj sjednici, uz zahvalnost Vladi i Autocestama Federacije BiH na dosadašnjem angažovanju na finansiranju i izgradnji brze ceste Goražde – Sarajevo, konkretno tunela Hranjen, uputila molbu za nastavak njihovog angažmana i u 2022. godini.

Uputili su i apel izvođaču radova – firmi Euroasfalt da intezivira svoje radove na probijanju tunela, budući da je do sada iskopano 36 posto tunela.

Radovi na tunelu su započeti u jesen 2019. godine, a finansirani iz akumulirane dobiti BH Telecoma u vrijednost većoj od 65 miliona maraka, a cjelokupan projekt iznosi više od 81 milion maraka.

Spread the love
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Vezane objave