Visoke temperature mogu da ugroze zdravlje i sasvim zdravih, a posebno osoba s hroničnim bolestima i djece. Čim se posumnja na toplotni udar odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju ljekari.

Naglašavaju da posebno čuvati djecu i nikada ih ne ostavljati same u automobilu, jer izloženost suncu u kratkom vremenu dovodi do postizanja veoma visoke temperature u parkiranom vozilu.

– Kada je prevruće, temperatura u parkiranom automobilu za samo nekoliko minuta može dostići i 50 stepeni Celzijusa. Djelimično otvoren prozor ili parkiranje auta u hladovini ne pruža pouzdanu bezbjednost za ostavljanje kućnih ljubimaca u vozilu, a pogotovo ne djece. Boravak u parkiranom automobilu dovodi do povećanja temperature tijela, koja kod dece raste tri do pet puta brže nego kod odraslih osoba. Organizam se znojenjem bori da očuva normalnu temperaturu tijela, ali taj mehanizam nije dovoljan na visokim temperaturama u automobilu. To može dovesti do toplotnog udara i smrtnog ishoda – upozoravaju u banjalučkom Domu zdravlja.
Tragedije

Podsjetimo, u okolini Banjaluke nedavno se desila velika tragedija, kada je četvorogodišnje dijete preminulo nakon dužeg boravka u pregrijanom automobilu. Sličan slučaj dogodio se u junu, u Kninu, a žrtva je bio petogodišnji mališan.Pored djece, u riziku od toplotnog udara su stariji i zdrave osobe izložene teškom fizičkom radu na visokim vanjskim temperaturama, na primjer građevinski radnici i poljoprivrednici.

– Kad je riječ o hroničnim bolesnicima, visoke temperature posebno imaju uticaja na one s bolestima disajnih organa, gdje može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja. Takođe, trpi i kardiovaskularno zdravlje. Dolazi do pada krvnog pritiska, a dehidracija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela – ističu u Domu zdravlja Banjaluka.Dodaju da toplotni udar nastaje zbog naglog prekomjernog povećanja temperature tijela, kada je organizam izložen ekstremno visokoj spoljnoj temperaturi.

– Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela. Simptomi koji upućuju na toplotni udar su: porast tjelesne temperature preko 39 stepeni, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje. Može se javiti glavobolja, mučnina i povraćanje. Osoba može biti uznemirena, zbunjena ili može doći do gubitka svijesti – naglašavaju u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Dehidriranje

Dr Jelena Đokić iz Služba hitne pomoći Bijeljina naglašava da za vrijeme velikih vrućina ne bi trebalo izlaziti u periodu od 11 do 17 časova.– Nikako se ne preporučuje boravak u zatvorenim prostorijama koje su osunčane, naročito ne u automobilima, što je posebno opasno za djecu koja imaju 70 odsto vode u organizmu, dok odrasli imaju 55 odsto. Zbog većeg procenta vode u organizmu djeca vrlo brzo mogu da dehidriraju. Do nastanka toplotnog udara dolazi kada je tijelo izloženo visokim temperaturama, naročito u zatvorenom prostoru. Tijelo ne može da se rashlađuje, dolazi do drhtavice, žeđi, glavobolje, koža je vruća, crvena, suva. Dolazi do pojačanog rada srca, 160 do 180 otkucaja u minuti, a normalno je od 60 do 100, temperatura tijela ide preko 40 stepeni, što može da ima za poslledicu smrtni ishod – naglašava za Srpskainfo dr Đokić.

Ako se izuzmu mala djeca, koja brže dehidriraju, mladi dosta bolje podnose visoke temperature.

– Starije osobe dobro podnose vrućinu, dok su hronični bolesnici u većem riziku. Oni da izbjegavaju najtopliji period dana i da redovno uzimaju terapiju. Kada je jako toplo, ljudi što više vremena da provode u hladnim, klimatizovanim prostorijama, da se lagano odijevaju, da nose šešire, piju dovoljno tečnosti kako bi izbjegli dehidrataciju. Ako izlaze napolje, uz sebe da imaju bočicu s vodom. Preporuka je da se jede lakša hrana, u manjim obrocima, te da se izbjegavaju teži fizički radovi – kaže dr Đokić.

Ljekari savjetuju da ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati svakih sat-dva, a djeci davati i češće. Treba se često rashlađivati tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi.
Bitna brza reakcija

Kada se posumnja na toplotni udar osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, premjestiti je u hlad. – Odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dok se čeka stručna pomoć, potrebno je što prije sniziti temperaturu tijela, poželjno ispod 38 stepeni. Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Nakvasiti majicu ili peškir hladnom vodom i stavljati obloge, ako je moguće tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova. Ne davati gazirana pića i alkohol. Ako je osoba bez svijesti, staviti je bočni položaj – objašnjavaju u banjalučkom Domu zdravlja.

Vezane objave