Booking.com

Javnost u BiH slabo je upućena u funkcionisanje bh. diplomatsko-konzularne mreže koju pored ambasadora čini i tim ljudi zaposlen u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP). Riječ je o sekretarima, savjetnicima, konzulima, vicekonzulima i atašeima kakvih BiH ima 170 u svijetu.

Termin “saradnik” ne koristi se za zaposlene u Ministarstvu spoljnih poslova BiH niti u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Tako su na obavljanju diplomatsko-konzularnih poslova angažovane osobe u zvanju ministar-savjetnik, savjetnik, prvi sekretar, drugi sekretar, treći sekretar, konzul, vicekonzul i ataše.

“Diplomatska i konzularna zvanja se koriste jedinstveno u svim svjetskim diplomatskim službama, a definisana su međunarodnim dokumentima, Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima i Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima”, rečeno je za portal Klix u Ministarstvu spoljnih poslova BiH.

Iz Ministarstva spoljnih poslova BiH dodaju da kao i druge državne službenike koji su zaposleni u državnim institucijama BiH, savjetnike i ostale diplomatske službenike sa statusom državnog službenika imenuje Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, nakon provođenja konkursne procedure, predviđene Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH i Zakonom o radu u institucijama BiH, te drugim zakonskim i podzakonskim aktima.

“U DKP BiH je interno raspoređeno 87 državnih službenika u zvanjima ministar-savjetnik, savjetnik i konzul, 46 državnih službenika u drugim diplomatski zvanjima (I, II, III sekretar, vicekonzul i ataše) te 37 konzularnih radnika koji nisu državni službenici, nego zaposlenici MSP-a BiH”, ističu iz Ministarstva spoljnih poslova BiH.

U toku 2015. godine utrošeno je ukupno 9.400.000 KM u 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u svijetu za plate diplomata (ministara-savjetnika, savjetnika, I-III sekretara, atašea, konzula i vice-konzula) i za plate ostalih zaposlenika (konzularnih radnika, vozača, domara i administrativnog osoblja).

“Uslovi za zasnivanje radnog odnosa za državne službenike u svim diplomatskim zvanjima koje smo nabrojali u odgovoru na prvo pitanje su određeni propisima BiH, a zapošljavaju se kroz konkursnu proceduru koju propisuje i sprovodi Agencija za državnu službu BiH”, dodaju iz Ministarstva.

Zaključuju da se nakon zasnivanja radnog odnosa u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, u skladu sa potrebama službe, stručnim i drugim kvalifikacijama državnih službenika, te iskazanim interesom za odlazak u pojedina DKP BiH, diplomatsko osoblje raspoređuje na rad u inozemstvu.

Iz Agencije za državnu službu BiH kazali su za Klix.ba kako je od 2009. godine do danas ukupno 10 javnih konkursa objavljeno za Ministarstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine i to za više pozicija.

Brojni političari u BiH otvoreno kritikuju rad diplomatsko-konzularnih predstavništava. Član Predsjedništva BiH Dragan Čović ocijenio da je diplomatsko-konzularna mreža Bosne i Hercegovine katastrofalna.

Riječi hvale nije imao ni član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je u ranijem intervjuu za Klix.ba da Ministarstvo spoljnih poslova plaća cijenu načina na koji se ulazilo u to ministarstvo.

“U prošlosti su to bili ljudi uglavnom s političkom podrškom i pozadinom, a većinom su ulazili preko stranaka koje su na vlasti. Više se razmišljalo o tome nego o kvalitetu. Ima tu i kvalitetnih ljudi, ali i onih kojima tamo nije mjesto i koji su zahvaljujući Zakonu o državnim službenicima potpuno sigurni. Tu praktično niko ne može ništa uraditi dok jedna generacija ne ode u penziju”, je Ivanić.

Bosna i Hercegovina je jedina država na svijetu koja nema o spoljnim poslovima, a ni strategiju spoljnopolitičkog djelovanja. Spoljna politika BiH utemeljena je na improvizaciji dokumenta od tri stranice koje je Predsjedništvo BiH usvojilo 2003. godine.

Javnost BiH ostala je iznenađena kada se utvrdilo da čak nije poznato ko i na koji način ocjenjuje rad ambasadora i konzula BiH. Naime, imenovanje ambasadora i konzula BiH funkcioniše na principu da svaki od tri člana Predsjedništva BiH predlaže diplomatu iz reda naroda kojem pripada, a internim dogovorom regulisano je da druga dva člana Predsjedništva BiH ne prave probleme i da prijedlog bude jednoglasno usvojen.

Vodeći se ovim činjenicama, ostaje nejasno i da li imenovani ambasadori i konzuli odgovaraju samo članu Predsjedništva BiH iz reda njihovog naroda ili kompletnom sazivu Predsjedništva.

Vezane objave