Na današnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona razmatrana je Informacija o migrantskoj krizi na području Unsko-sanskog kantona sa aspekta zdravstvene zaštite migranata, te sigurnosne situacije na području kantona, a vjerovatno će biti proglašeno stanje epidemije svraba.
Kad je u pitanju zdravstveni aspekt u Unsko-sanskom kantonu u kontekstu migrantske krize, od 23. aprila ministar zdravstva uputio je naredbu za postupanje svim zdravstvenim ustanovama, u kojoj je navedeno da se u postojećoj situaciji, ponašati i postupati u skladu Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

S obzirom na to da među migrantima iz arapskih i drugih zemalja pojava scabiesa (svraba) i pediculosis (ušljivosti), od ustanova je zatraženo da odmah angažuju HES-ove (higijensko-epidemiološke službe) za obilazak i djelovanje na terenu prema poznatim lokacijama na kojima migranti borave, kao i da prate njihov priliv.

Timovi su aktivirani u domovima zdravlja u Velikoj Kladuši, Bihaću i Cazinu, a direktorica Zavoda za javno zdravstvo je koordinatorica za USK. Ministar zdravstva je o problemima sa kojima se suočio ovaj Kanton obavijestio Federalno ministarstvo zdravstva i na održanom sastanku inicirao da se Federalno ministarstvo uključi u ovaj problem i pokrene koordinacioni mehanizam sa nivoa prema nižim nivoima vlasti.

Vjerovatno će biti proglašena epidemija svraba

Ministar Hazim Kapić je rekao da će najvjerovatnije biti proglašena epidemija bolesti svraba.

“Ukoliko epidemija i bude proglašena, znati da je ona stavljena pod određenu kontrolu jer je evidentno da se brojka od 80 zaraženih scabiesom ne povećava i nemamo zabilježenih novih slučajeva, što je u svakom slučaju dobro. To je svakako i pokazatelj popravljenja higijensko-epidemiološke situacije i djelovanja zdravstvenih ustanova na terenu”, istakao je Kapić.

Ministarstvo zdravstva USK uputilo je zahtjev Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) i UNHCR-u za dodjelu finansijskih sredstava zdravstvenim ustanovama.

“Tražili smo jedno sanitetsko vozilo koje bi se isključivo koristilo za prijevoz migranata, jer je činjenica da prijevozna sredstva služe kao izvori moguće zaraze i infekcije. I ušljivost i scabies su zarazne bolesti tako da svako izlaganje njima znači novo zaražavanje. Pored toga, tražili smo i jedno vozilo za terenski rad higijensko-epidemiološke službe koje bi bilo poveznica za lokacije i punktove kao što su Velika Kladuša, Šturlić, Bihać, itd. Osim toga, išli smo i na projekciju jednog medicinskog tima koji bi 24 sata pokrivao tu problematiku. Naše lokalne mogućnosti su iscrpljene i zato smo i zatražili ova sredstva”, istakao je Kapić.

Iz izvještaja Zavoda za javno zdravstvo i domova zdravlja Velika Kladuša, Bihać i Cazin kao i Kantonalne bolnice, vidljiva je sva problematika vezana za higijensko epidemiološku i zdravstvenu zaštitu. Poseban problem je nehigijenski smještaj, voda za piće, te svrab i ušljivost, kao vrlo zarazne i prelazne bolesti. Uprkos svemu, naglašeno je da su zdravstveni sektor i Crveni križ izvanredno reagovali u kriznoj situaciji unatoč ograničenim resursima.

U Bihaću trenutno boravi oko 1.600 migranata

Prema informaciji Ministarstva unutrašnjih poslova USK na ovom području do 30. maja zabilježen je priliv većeg broja migranata iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Palestine, Iraka, kao i drugih područja koja su zahvaćena ili bila zahvaćena ratnim dejstvima, a sa ciljem daljnjeg tranzita u zemlje Zapadne Evrope.

Broj legitimisanih migranata na području Unsko-sanskog kantona do današnjeg dana je 2.066, s tim da je najveći broj evidentiran na području grada Bihaća 1.404. Prema procjenama, trenutno u Bihaću boravi čak 1.600 migranata, od čega ih u bivšem Đačkom domu boravi između 250 do 300, a u nedovršenoj zgradi Doma penzionera, nedaleko od centra grada, oko 200. Ostatak je smješten u privatnim smještajima i drugim mjestima. U istom periodu na području općine Velika Kladuša legitimisana su 662 migranta, s tim da ih prema slobodnoj procjeni na ovom području trenutno boravi oko 350.

“Ovo je više humanitarni, ali stvara se i sigurnosni problem. Mi za sada nismo imali veliki broj počinjenih krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira od strane migranata. Evidentirali smo sve migrante koji su ušli u Unsko-sanski kanton, posebice Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu. Mi svakodnevno pratimo njihov priliv i činjenicu da iz Sarajeva dolaze organizovano. Proteklih mjeseci evidentirali smo i krijumčarenja osoba te smo podnijeli izvještaje o počinjenim krivičnim djelima. Ministru Mektiću sam na raspolaganje dao 20 policijskih službenika, a on je rekao da će to tražiti i od drugih ministarstava unutrašnjih poslova”, rekao je Anel Ramić, ministar unutrašnjih poslova USK.

Do sada, na području Unsko-sanskog kantona policijski službenici Uprave policije MUP-a USK su u svom radu zabilježili određene inkriminisane radnje koje su počinjene od migranata. Preciznije, na području koje pokriva Uprava policije u navedenom periodu migranti su ukupno počinili 13 krivičnih djela, te 4 prekršaja po osnovu Zakona o javnom redu i miru. U 18 slučajeva migranti su, na području Bihaća i Velike Kladuše bili prijavljeni za neovlaštene ulaske u porodične kuće radi noćnog boravka.

Nakon izvršene analize evidentiranih događaja u kojima su učestvovali migranti, konstatovano je da se među njima nalazi i određeni broj osoba koje su sklone vršenju krivičnih djela, kao i uživaoca opojnih droga.

Kroz razgovor sa migrantima policijski službenici Uprave policije došli su i do podatka da je 51 migrant vraćen iz Republike Hrvatske na nelegalan način, a ministar Ramić ukazao je i na uočen nehuman pristup pripadnika granične policije Republike Hrvatske prema migrantima zatečenim u pokušajima prelaska hrvatske granice.

Vezane objave