Vjernici Srpske pravoslavne crkve počinju danas, 28. novembra, šestonedjeljni Božićni post kojim se pripremaju za proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika – rođenje Isusa Hrista – Božića.

Božićni post ili Mala četrdesetnica traje od 28. novembra do pričešća vjernika na božićnoj liturgiji, 7. januara i podrazumijeva uzdržavanje od mrsne hrane, ali i loših dijela i zlih misli.

Post za pravoslavne hrišćane je temelj naše vjere, spasonosno sredstvo koje nam pomaže na putu ka spasenju.
Hrišćanski post je uveden po uzoru na Isusa Hrista, koji je 40 proveo u pustinji u postu i molitvi i, prema Starom zavjetu, dao zapovijest Jevrejima da poste, jer će i njegovi učenici postiti.

Prema riječima blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla objavljenim u njegovoj knizi “Molitve i molbe”, post je i danas neophodan jer se ovim podvigom uz molitvu, pravoslavni hrišćani pripremaju za dolazak velikih praznika.

Tjelesni post je uzdržavanje od mrsne hrane ali, kako kaže patrijarh Pavle, i duhovni post koji je razmatranje duhovnog stanja i da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mjestu posadi ono što je dobro.

Poorati zemlju a ne posijati znači telesni post bez duhovnog. A ne poorati zemlju pa posijati sjeme to je samo post duhovni, nepriprmenjen telesno, objasnio je patrijarh u svojim duhovnim poukama.

Trajanje Božićnog posta objašnjava se takođe četrdesetodnevnim putovanjem trojice mudraca do Vitlejemske pećine, u kojoj je 25. decembra rođen Bogomladenac Isus.

Post je stoga zvezda vodilja za sve one koji su hrišćanstvo odabrali za svoju vjeru, kao što je za mudrace koji su vjerovali u proročanstvo o rođenju Spasitelja jedina vodilja bila najsjajnija zvijezda na nebu koja je išla od Zapada ka Istoku i koja ih je dovela u Vitlejem.

Kanonom pravoslavne crkve predviđena su četiri posta godišnje, a najduži je Veliki ili Časni post pred praznik Vaskrsenja Hristovog i traje sedam nedjelja. Petrovski i Gospojinski post vernici poštuju pred Petrovdan i Veliku Gospojinu.

Vezane objave