TRI banke od osam, koliko ih posluje u Srpskoj, obavijestile su korisnike kredita sa promjenljivom kamatom da će od jula mjeseca doći do rasta kamata i povećanje rata kredita.Zaduženi sa ratom od 250 maraka sada plaćaju četiri do pet maraka više, dok je trošak kog onih sa mjesečnom obavezom od 500 maraka porastao za 12 maraka.
– Iz banke su me obavijestili da u narednih šet mjeseci rata koju plaćam za stambeni kredit biće uvećana sa 500 na 512 maraka. Razlog je promjenljiva kamata i rast euribora. Bankar mi je objasnio da će se za šest mjeseci opet pratiti euribor i vidjeti hoće li se iznos rate vratiti na onu koju sam imao prije porasta euribora ili će se povećati sa još par maraka – priča za “Novosti” Banjalučanin kojem je uvećana rata kredita.
Bankari kažu da povećanja kamata neće biti drastična i poručuju da se neće ponoviti situacija sa švajcarskim frankom kada su prije desetak godina građani Srpske zapali u dužničko ropstvo jer su glavnice i kamate kredita u “švajcarcima” otišle za 30 odsto.
Ekonomisti, takođe, umiruju građane i kažu da nema straha od velikog rasta rata kredita jer euribor može porasti u nekoliko procenata, a to neće drastično uticati na visinu rata koje se plaćaju bankama. Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Novosti” da pooštravanje monetarne politike u Evropi nije zaobišlo ni BiH ni RS.
– U proteklih nekoliko godina smo imali praktično negativnu kamatnu stopu i to nije bilo normalno. Ovo što se sada dešava je vraćanje na normalu. Ima staro bankarsko pravilo 3-6-3, odnosno da su banke prikupljale depozite po tri posto, a odobravale kredite po šest posto i u tri odsto zatvarale posao – pojašnjava Đogo.- Nema panike za građane jer u suštini dolazi do blagog porsta kamata na kredite a ne glavnice kredita. Porast kamate na kredit se odražava i na ratu, ali u malim procentima i za nekoliko maraka. Tako da građani ne treba da se plaše dužničkog ropstva ili da će im se ponoviti švajcarski franak.
Zoran Pavlović, ekonomiski analitičar, savjetuje građanima da dobro pročitaju ugovore za kredite kako bi vidjeli na koji način je definisana kamata i da znaju zašto dolazi do povećanja.
– U bankarskom sektoru imate kamatu koja je definisana na način da je naplaćuje banka, a kod dugoročnih kredita tu je i klauzula o euriboru, odnosno cijeni evra na Evropskoj berzi.
Euribor je dugo bio predmet mahinacija dok nije reagovala Centralna evropska banka i stavili ga ispod nule. Za vrijednost euribora se uzima šestomjesečni prosjek, a ne trenutno stanje, tako da ako raste euribor rastu i kamate i to može jednom da se mijenja u toku godine. Euribor je porastao i automatski se odrazio na kamate na kredite ali to ne treba da plaši građane jer se ne radi o nekom ogromnom uvećanju već za pola procentnog boda – pojasnio je Pavlović.
DUŽNE DA OBAVIJESTE KLIJENTE
Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput izjavio je da na nivou bankarskog sektora u RS, ukupno plasirani krediti sa promjenjivom kamatnom stopom, odnosno sa klauzulom euribor, iznose 1,9 milijardi maraka.
– Od toga iznosa na privredu se odnosi 950 miliona, a preostalih 940 miliona maraka na stanovništvo – kazao je Šuput.
(Novosti.rs)
