Stari Brod i Miloševići su simboli srpskog stradanja tokom Drugog svjetskog rata u istočnoj Bosni. Ustaška Crna legija i muslimanska milicija, uz podršku njemačkih i italijanskih okupacionih snaga, od sredine marta do početka maja 1942. pobili su više od 6.150 Srba na obali Drine. Rijetki su uspjeli da se prebace rijeke i spas potraže u Srbiji. Vremenski period od 79 godina učinio je da danas gotovo da nema živih svjedoka zločina.
– Nije se samo ćutalo iz ideoloških razloga i očuvanja brastva i jedinstva već i zbog učešća partizanskih jedinica u omogućavanju ustaških formacija da prodru na Drini i počine zločin o kojem govorimo – navodi istoričar Predrag Ostojić.
Mada je stravičan zločin na obalama Drine prećutkivan poslije Drugog svjetskog rata, u kolektivnoj svijesti Srba podrinjskog i sarajevsko-romanijskog kraja sačuvana je uspomena na umorene Srbe, poput legende da su desetine mladih djevojaka radije izabrale smrt u Drini, skočivši u plahovite vode nego da dopadnu u ruke ustaša.
– Nikada nije kasno da se bavimo stradanjem Srba u Podrinju. Treba da ostavimo istinu pokoljenjima koja dolaze, jer zločin nikada ne zastarijeva, pogotov ovako brutalan zločin u Podrinju – ističe istoričar Nikola Ožegović.
Tek 2006. godine rodila se ideja da podigne spomen obilježje stradalnicima u Starom Brodu, potom na Drini niče i spomen crkva, probijen je i put iz pravca Rogatice, a kruna napora je spomen muzej s imenima ubijenih Srba.
Starobrodski mučenici rukom krvnika svoj život su okončali u vodama Drine. Trebalo je skoro osam decenija da se dostojanstveno obilježi mjesto stradanja. Osveštanjem spomen muzeja u Starom Brodu današnje generacije Srba ne daju da zaborav prekrije nezapamćen zločin nad Srbima, nad čovjekom.
